REMS SSM 160RS Instrucciones De Servicio página 99

hrv / srp
OPREZ
Stroj treba pri tom čvrsto držati za njegov okvir! Onda se stroj oprezno
zakrene prema gore. Zatim se iznova aretira poluga zatvarača (12). Kod idućih
transporta postupa se suprotnim redoslijedom. Stroj se može koristiti i dok je
na postolju za prijevoz, u kom slučaju treba odstraniti okvir od cijevi tako da se
maknu oba šesterokutna "imbus"-vijka (13) i otvori poluga zatvarača. Kad se
stroj montira na radni stol demontiraju se pomoću vijaka još i oslonac i postolje
za prijevoz.
2.2. Priključak na struju
UPOZORENJE
Pazite na napon mreže! Prije priključenja uređaja provjerite odgovara li napon
naveden na natpisnoj pločici uređaja naponu električne mreže. Na gradilištima,
u vlažnim okruženjima, na otvorenom i u zatvorenom prostoru ili na sličnim
mjestima uporabe uređaj se smije priključiti na električnu mrežu samo preko
zaštitne strujne sklopke (FI sklopke) koja prekida dovod energije čim odvodna
struja prekorači 30 mA u vremenu od 200 ms. Uređaj za zavarivanje (5) ima
vlastiti priključni vod. Stoga treba provjeriti odgovara li napon naveden na
natpisnoj pločici uređaja naponu električne mreže. Koristite samo utičnice
odnosno produžne kabele s ispravnim zaštitnim vodičem.
2.3. Pozicioniranje sklopa za tupo zavarivanje s grijačem i električne blanje
Sklop za tupo zavarivanje (5) s grijačem može se kod svih strojeva odvojiti i
koristiti kao ručni uređaj (alat). Kod strojeva REMS SSM 160 RS i REMS SSM
160 KS utaknuta je ručica (16) u držač (17), a kod strojeva REMS SSM 250
KS i REMS SSM 315 RF ona je dodatno osigurana jednim utikačem.
OPREZ
Uređaj (5) držite samo za ručku (16) odnosno (18) kada je priključen u
struju. Grijaće tijelo kao i metalni dijelovi između njega i plastične ručke dostižu
radne temperature do oko 300°C te su tako moguće teške opekline pri kontaktu
s njima.
REMS SSM 160 RS
Grijući uređaj stroja za tupo zavarivanje (5) se nakon prijevoza stroja ne mora
centrirati, budući da je već prilikom isporuke podešen.
REMS SSM 160 KS, 250 KS i REMS SSM 315 RF
Sklop za tupo zavarivanje (5) mora se nakon transporta centrirati. U tu svrhu
olabavi se stezna poluga (22) i povuče na saonocama (21) do graničnika držač
sklopa za tubo zavarivanje. Zatim se ponovo pritegnu stezna poluga (22).
Zakrenite uređaj za zavarivanje (5) i električnu blanjalicu (6) prema van. Uređaj
za zavarivanje (5) uvijek zakrećite u zaštitnom poklopcu (40) (sl. 1). Prije no
što se sklop za tupo zavarivanje s grijačem i električna blanja (6) pomaknu u
stranu, treba ih svaki put malo pridići pomoću hvataljke (18) i drška (20), jer će
inače zapinjati na graničniku.
2.4. Elektronička regulacija temperature
Odredba DVS 2208 dio 1 propisuje da temperatura grijaćeg tijela mora biti
proizvoljno podesiva. Kako bi se osigurala tražena nepromjenjivost temperature
grijaćeg tijela, uređaji treba da su opremljeni regulatorom temperature (termo-
statom). Odredba DVS 2208 dio 1 propisuje da temperaturna razlika u pogledu
procesa regulacije smije iznositi najviše < 3°C. Ovu točnost regulacije se u
praksi ne da postići pomoću mehaničkih regulatora, nego samo pomoću elek-
troničkih. Uređaji za tupo zavarivanje pomoću grijača s fiksno postavljenom
temperaturom grijanja ili s mehaničkom regulacijom temperature radi toga se
ne smiju koristiti za zavarivanja prema DVS 2207.
Kod svih REMS-ovih uređaja za tupo zavarivanje pomoću grijača temperatura
se da podešavati. Uređaji za tupo zavarivanje pomoću grijača nose na natpisnoj
pločici slijedeće oznake:
N.pr. REMS SSG 180 EE: (Znači: podesiva temperatura, elektronički termostat)
regulira namještenu temperaturu putem elektroničkog termostata s dozvoljenim
odstupanjima ±1°C.
2.5 Predgrijavanje uređaja za tupo zavarivanje pomoću grijača
Priključni vod uređaja za tupo zavarivanje pomoću grijača uključi se u utičnicu
(23), koja se nalazi na stražnjoj strani kućišta blanje. Ako se vod, koji izlaz iz
ove utičnice uključi na mrežu, stroj je pripravan za pogon i uredaj za tupo
zavarivanje počinje se zagrijavati. Pri tome svijetli crveno kontrolna žarulja (24)
za mrežni napon i zelena kontrolna žarulja (25) za temperaturu. Za zagrijavanje
uređaju treba oko 100 minuta. Kad se dostigne postavljena temperatura u
uređaj ugrađeni regulator (termostat) iskopča struju grijača. Crvena žarulja
nastavlja svijetliti. Kod elektroničkog regulatora (EE) žmiga zelena žarulja skroz
i tako pokazuje stalno ukapčanje i iskapčanje struje grijača. Nakon perioda
čekanja od najviše 10 min (DVS 2207 dio 1) može se započeti s postupkom
zavarivanja.
2.6. lzbor temerature zavarivanja
Temperatura uređaja za tupo zavarivanje tvornički se postavlja na iznos srednje
temperature zavarivanja polietilenskih cijevi (210°C) za upotrebu u teškim
uvjetima (PE-HD). Ovisno o materijalu i o debljini stijenke cijevi, može se ukazati
potreba da se temperatura zavarivanja korigira. Tim povodom treba voditi
računa o navodima proizvođača za cijevi, odnosno spojnog pribora! Slika 5
daje krivulju orijentacionih vrijednosti za temperaturu grijača u ovisnosti o debljini
cijevi. Načelno vrijedi da se treba držati viših temperatura kod tanjih cijevi a
nižih temperatura kod debljih cijevi (DVS 2207 1.dio). Osim toga, temperaturu
može biti potrebno ispraviti i zbog vanjskih utjecaja (ljeto/zima/vjetar/vlaga). To
je moguće učiniti recimo brzim uređajem za površinsko mjerenje temperature s
dosjednom površinom od oko 10 mm. Temperatura se prema potrebi može
namjestiti okretanjem vijka (26). Nakon promjene temperature imajte u vidu da
se grijaće tijelo smije koristiti najranije 10 minuta po dostizanju zadane tempe-
rature.
3. Rad
Kvaliteta zavarenih spojeva ovisi o kvalificiranosti zavarivača, svojstvima
korištenih strojeva i naprava te poštivanju odgovarajućih smjernica. Varni šav
se može provjeriti razornim i/ili postupkom bez razaranja. Treba nadzirati
zavarivačke radove. Vrsta i opseg nadzora trebaju biti ugovoreni između
poslovnih partnera. Preporučljivo je podatke vezane za postupak zabilježiti u
odgovarajući protokol ili na nosač podataka. Radi osiguranja kvalitete prepo-
ručujemo prije započinjanja i tijekom varilačkih radova u navedenim radnim
uvjetima načiniti probne šavove i provjeriti ih. Svaki zavarivač mora biti odgo-
varajuće osposobljen i imati važeću potvrdu o kvalifikaciji. Predviđeno polje
primjene može biti odlučujuće za vrstu kvalifikacije.
3.1. Opis postupka
Prilikom sučeonog zavarivanja grijaćim tijelom spojne površine dijelova koje
treba zavariti ispituju se na grijaćem tijelu pod tlakom, zatim zagrijavaju sa
smanjenim tlakom i nakon uklanjanja grijaćeg tijela sastavljaju pod tlakom (sl.
6) i zavaruju.
3.2. Pripreme za zavarivanje
Kad se radi na otvorenom prostoru, treba utvrditi da nepovoljne prilike u okolini
neće imeti negativnog utjecaje na postupak. Kad loših vremenskih prilika ili
jakog sunca treba mjesto zavara zasloniti, po potrebi korištenjem šatora za
zavarivanje. Radi onemogućenja nekontroliranog hlađenja zavara propuhom
treba začepiti krajeve cijevi koje leže nasuprot mjestu zavara. Deformiranim
krajevima cijevi treba vratiti pravi oblik prije početka zavarivanja opreznim
zagrijavanjem pomoću odgovarajuće naprave koja puše vrući zrak. Cijevi se
odvajaju rezačem REMS RAS (pribor, vidi 1.2.) ili REMS Cento/REMS
DueCento.
3.3 Zatezanje cijevi
U skladu s promjerom cijevi treba koristiti 4 stezna umetka (27) u zatezačima
(19) tako da zavojita strana umetka bude okreuta ka mjestu zavarivanja. Stezni
ulošci uklijšte se pomoću vijaka sa šesterokutnom glavom (28) pomoću ispo-
ručenog ključa. Isto tako se 2 uloška držača cijevi (29) montiraju na držač cijevi
(30) i ukljiješte pomoću vijaka sa šesterokutnom glavom Cijevi, odnosno dijelove
cjevovoda teba ispraviti prije pritezanja u steznu glavu. Duge cijevi po potrebi
treba podložiti REMS Herkules 3B napravama (pribor, vidi 1.2.) Kad se postav-
ljaju kratke cijevi pomaknu se držači cijevi (30) odnosno zakrenu se za 180°.
U tu svrhu treba steznu ručicu (31) olabaviti i pomicati držač cijevi odnosno
podići potezni gumb (32) i okrenuti držač cijevi oko osi stezaljki (31). Krajevi
cijevi trebaju stršati prema sredini preko čeljusnih uložaka i čeljusti i, kako bi
se moglo blanjati.
Cijevi odnosno spojni pribor treba tako poravnati da površine međuse stoje
planparalelno, tj. da stijenki cijevi točno naliježu u području priljubljivanja. Po
potrebi treba ponoviti postavljanje cijevi uz otvoren uređaj za upinjanjanje i pri
tom ih potokariti (ako cijev nije točno okrugla). Ako korektura ne uspije ni nakon
višekratnih Pokušaja potrebno je dotjerivanje (justiranje) čeljusti. Uu tu se svrhu
olabave vijci (33) za pritezanje obje čeljusti i samo jedna cijev upne se u obe
čeljusti. Ako cijev ne naliježe kako na čeljustima tako i na držačima, treba čeljusti
centrirati laganim kuckanjem. Potom treba stegnuti zatezne vijke (33) dok je
cijev još zategnuta.
Čeljusti moraju čvrsto obuhvatati krajeve cijevi. Po potrebi će se matica (34)
za pritezanje tako dugo podešavati u ekscentru (35) dok se ne bude morala
primjeniti sila radi zatvaranja poluge za pritezanje (36).
3.4. Blanjanje krajeva cijevi
Neposredno pred zavarivanjem treba ravno poblanjati krajeve cijevi, koji će biti
zavareni. U tu svrhu zakrene se blanja (6) u radni položaj i tu se može ukopčati
pomoću sklopke na gumb, koja se nalazi u dršku (20). Dok blanja radi treba
pomoću poluge za pritiskivanje (7) umjereno pritisnuti krajeve cijevi na ploče
blanje. Blanjati treba sve dok se na obje strane ne pojavi neprekinuta strugotina
od blanje. Na to se uz još uvijek ukopčanu blanju polako otpusti poluga za priti-
skanje (7) dok se strugotina ne izgubi. Na to se blanja izmakne iz radnog položaja,
sastave se pokusno poblanjani krajevi cijevi radi provjere njihove planparalelnosti
i njihove centričnosti. Pod tlakom prilagođenja (vidi sliku 8) širina zazora među
cijevima, navedena u slici 7 ne smije biti prekoračena. Nakupine od blanjanja
prema vanjskoj plohi cijevi ne smiju iznositi više od 10 % debljine stijenke cijevi.
Poblanjane površine ne smiju se više doticati prije zavarivanja.
Ako cijev ili spojni pribor na jednoj strani budućeg zavara ne treba više -ili ne
treba uopće- blanjati, ali je to na drugoj strani još potrebno, tada se graničnik
s donje strane kućišta blanje zakrenne na onu stranu, koju više ne treba blanjati
3.5. Faze postupanja kod tupog zavarivanja pomoću grijača
Kod tupog zavarivanja pomoću grijača, tim grijačem zagrijavaju se na tempe-
raturu one površine koje će nalijegati u zavaru jedna na drugu., a po završenom
zagrijavanju nakon uklanjanja grijača zavare se međusobno pod djelovanjem
tlaka. Prije svakog zavarivanja treba kontrolirati temperaturu grijačau njegovom
radnom području. Po potrebi korigira se ova temperetura kako je opisano u
točki 2.6. Prije zavarivanja prebrišite grijaće tijelo papirnatom ili platnenom
krpom koja se ne osipa i koju ste prethodno namočili u tehnički alkohol. Na
zaštićenoj površini grijače nikako ne smije biti zalijepljenih ostataka plastike.
Kod čišćenja grijača treba bezuvjetno paziti, da antiadhezivni zaštitni sloj grijača
ne bude oštećen prilikom korištenja alata.
hrv / srp
99